Ima li opasne igre Plavi kit Crnoj Gori?

Dok video igrica Plavi kit u kojoj se djeca pozivaju na samopovređivanje, pa čak i samoubistvo, kruži internetom, u zemljama u okruženju i tamošnja policija poziva na oprez, crnogorska Uprava policije zadužena za sajber kriminal, još se ne oglašava.

Naime, ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske i Srbije apelovala su prije nekoliko dana na građane da ukoliko se sretnu sa takvom igricom to odmah prijave policiji.

Upravo to je uradila majka učenice osnovne škole iz Beograda, koja je prije nekoliko dana na Instagramu dobila poziv da pristupi igrici, ali je, na sreću, odmah rekla roditeljima koji su o tome obavijestili školu.

“Svaki zadatak moraš marljivo ispuniti i niko ne smije znati ništa o tome. Kad završiš zadatak, pošalješ mi fotografiju. I na kraju igre, umreš. Jesi li spremna?”, riječi su kojim se maloljetnici uvode u svijet “samoubilačke” online igre Plavi kit.

Video igra Plavi kit potiče iz Rusije, gdje je navodno povezana sa smrću 130 tinejdžera. Usmjerena je na mlađu populaciju i prisutna je u mnogim državama Evrope i Balkana u kojima je, navodno, zbog nje stradalo više desetina maloljetnika.

Naime, u periodu od 50 dana igranja pred djecu se postavljaju različiti zadaci, u početku manje opasni poput gledanja horor filmova, zatim samopovređivanja urezivanjem plavog kita na rukama, a sve se završava pozivom na izvršenje samoubistva.

Sve što djeca rade na društvenim mrežama, a nije pod nadzorom roditelja, upozorava za Dnevne novine psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić, stavlja djecu u opasnost, jer mališani uče putem uviđanja.

“Ako taj uzor koji djeca biraju da se ugledaju na njega nije pod kontrolom roditelja, odnosno roditelji se ne slažu sa njim može dovesti dijete u direktnu opasnost – da počne da se ponaša neprimjereno, ili indirektnu – da se dijete možda ne ponaša neprimjereno ali mijenja svoj tok mišljenja, mijenja način razmišljanja i onda poslije određenog vremena dobijemo neprimjereno ponašanje”, objasnila je Stupar-Đurišić.

Ona je kazala da ne moramo svaki put da imamo situaciju da dijete gleda nešto i odmah počinje da se ponaša na taj način.

“Posljedice takvog uviđanja mogu biti dugoročne, dugotrajne, odnosno dalekosežne, jer može da dođe do promjene mišljenja koja se uvidi tek poslije određenog vremena. Tada ne možemo ni da otkrijemo odakle djetetu takvo mišljenje a ono je gledalo takav crtani film, pa jedan snimak, pa drugi, pa peti… sa različitih mjesta i formiralo jedno mišljenje van onoga što bi roditelji i naše društvo podržavali”, istakla je Stupar-Đurišić.

Ona naglašava da je, pored nadzora roditelja šta njihovi mališani gledaju, jako važno da roditelji pričaju sa djecom kako su oni doživjeli to što su vidjeli, šta oni o tome misle, šta je pozitivno, šta je negativno u ponašanju tih likova ne samo kratkoročno, nego i dugoročno šta je štetno u tom ponašanju.

Zabrane ipak, ističe Stupar-Đurišić, ništa dobro neće donijeti, jer je djeci kada im se nešto zabrani to još zanimljivije i pronalaze načine da to opet vide.

“Djeca češće ponavljaju neprimjereno ponašanje kada im je ono zabranjeno u početku. Nije rješenje zabranjivati, jako je važno da roditelj daje vrlo jasne instrukcije ukoliko se ne slaže s nečim, da mu se to ne dopada, da je način na koji se ti likovi ponašaju neprimjereno i da nisu u skladu i duhu porodičnih vrijednosti koje ta porodica njeguje. To treba djetetu vrlo jasno reći, a ne osloniti se na to da je djetetu zabranio da nešto gleda”, kazala je Stupar-Đurišić.

Zabrane, pojašnjava, nisu preporučljive, jer dijete nije pod roditeljskim nadzorom 24 sata dnevno, a ono će iskoristiti i tih pet ili 10 minuta kada nije “na oku” da pogleda i vidi ono što on hoće.

“Znači, roditelji treba veoma jasno da kažu djetetu da se sa tim ne slažu jer to nije primjereno, ali i da pokažu djeci zašto je neprimjereno. Sjedite sa djecom, pogledajte zajedno i zajedno dođite do zaključka zašto određena ponašanja tih likova nisu primjerena, nisu dobra …”, zaključila je Stupar-Đurišić.

Bila igrica Plavi kit mit ili sajber opasnost, poruka za roditelje je samo jedna-stroga kontrola nad upotrebom interneta najbolji je način prevencije.

Filip Budeikin, tvorac smrtonosne igrice Plavi kit, nimalo se ne kaje što je godinama navodio ranjive tinejdžere na samoubistvo. Čak, za svoje zločine, prenose svjetski mediji, ima sramno i morbidno objašnjenje. Iz zatvora gdje se trenutno nalazi, tvrdi da je svojim zločinima samo čistio društvo?

Filip Budeikin

U iščekivanju suđenja, Budeikin je u pritvoru pod optužbom da je nagovorio 16 djevojčica iz Rusije da se ubiju igrajući igru Plavi kit. Dvadesetjednogodišnji Rus priznao je sve za šta ga vlasti terete rekavši da vjeruje da su njegove žrtve “biološki otpad”, da su bile “srećne što umiru” i da je on zapravo “čistio društvo”.

Uprava zatvora Kresti u Sankt Peterburgu u kome se Budeikin nalazi od novembra 2016. godine kažu da su primili mnogo ljubavnih pisama tinejdžerki upućenih upravo tvorcu Plavog kita koji je vlastima poznat i pod imenom Filip Lis (odnosno lisica).

Izvor: CDM

  • Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *