Kako izbjeći zavisnost od računara

djeca ya kompjuteromŽivimo u vremenu u kojem je računar sastavni dio života. Igranje kompjuterskih igrica postalo je popularan način provođenja slobodnog vremena za djecu, adolescente i odrasle. Sada se već igranje kompjuterskih igrica smatra važnom fazom u razvoju djece i adolescenta. Zbog toga je važno uklopiti vrijeme koje dijete provodi za računarom u dnevni ili sedmični životni ritam.

Nema jedinstvenoga recepta kada je vaspitanje djece u pitanju pa tako i kada je riječ o vremenu koje dijete provedi za računarom. Možemo kao generalno pravilo uzeti da što je dijete manje to roditelj ima veću odgovornost za postavljanje granica na vrijeme koje će njegovo dijete provesti za računarom. Roditelji predstavljaju glavne modele svojoj djeci i važno je shvatiti da djeca kopiraju naše ponašanje.

Kod mlađe djece potreban roditeljski nadzor

Ako mi provodimo jako puno slobodnog vremena za računarom teško možemo očekivati da će djeca poštovati vremenske granice koje njima postavimo. Dok su djeca još predškolskog i ranog školskog uzrasta bilo bi dobro da roditelji organiziraju i provode vrijeme s djetetom na računaru. Na taj način roditelj kontroliše sadržaj kojem dijete pristupa i samim time predstavlja model kako se treba ponašati tokom korištenja kompjutera.

Kako djeca odrastaju važno im je prepuštati odgovornost za vrijeme provedeno za računarom. Mladi u završnim razredima osnovne školi već bi trebalo da imaju razvijen osjećaj kontrole za vrijeme koje provode igrajući se na računaru. Prema nekim istraživanjima smatra se da su djeca koja provode više od pet sati dnevno na računaru u velikoj opasnosti da razviju zavisnost ili su već razvila zavisnost.

Pozitivni i negativni učinci igranja kompjuterskih igrica

Igranje računarskih igara može pomoći djeci da usvoje različite vještine koje im poslije u životu mogu biti korisne. Pokazalo se da igranje računarskih igrica poboljšava okulomotorne vještine, spacijalne sposobnosti i maštu. Pronađeno je da pozitivno utiču i na mogućnost vizualizacije različitih oblika, poboljšavaju rezultate u matematici, a posebno u području geometrije. Osim pozitivnog uticaja utvrđeni su i neki negativni aspekti igranja kompjuterskih igrica.

Igranje igrica do sada je dovedeno u vezu s opsesivnim i zavisnim ponašanjem, nekim simptomima nasilja, promjenama u ličnosti, emocionalnom zatupljenošću, hiperaktivnošću, problemima u učenju i slično. Važno je ipak kritički posmatrati dobijene rezultate istraživanja jer se ne zna utiče li npr. igranje kompjuterskih igrica na lošije učenje ili su djeca koja imaju problema s učenjem sklonija da provode puno vremena igrajući igrice. Na taj način kompenzuju nedostatke iz stvarnog života s uspjehom u virtualnoj stvarnosti.

Predugo sjedenje za kompjuterom, smanjeno spavanje i smanjena fizička aktivnost dovode do hronične pospanosti, poremećaja koncentracije, a učestala je i pojava depresije. Što su djeca mlađa to sadržaj igrica više utiče na njihovo ponašanje.

Djeca mogu imitirati agresivno ponašanje

Video igrice nasilnog sadržaja samo su jedan od mogućih uzroka agresivnog ponašanja djece. Što djeca više vremena provode igrajući video igrice to one imaju veći uticaj na njihovo ponašanje. Isto tako što su djeca mlađa to je uticaj video/računarskih igrica na njihovo ponašanje veći. Ono što se može primijetiti da djeca koja igraju nasilne igrice, osim što se ponašaju agresivnije, postaju i tolerantnija prema agresiji, a djeca koja se ponašaju agresivno mnogo češće će i birati da igraju igrice agresivnog sadržaja.

Važno je naglasiti da na razvoj agresivnog ponašanja djece u velikoj mjeri utiču roditelji i cijela porodična dinamika. Dijete može imitirati agresivno ponašanje iz video igrice, ali hoće li se to ponašanje kod njega zadržati najviše zavisi od reakcije roditelja. Važno je da roditelji na agresivno ponašanje ne reaguju agresijom. Kada govorimo o mlađoj djeci potrebno je da se roditelji upoznaju sa sadržajem svih igrica koje dijete igra da mogu zajedno komentarisati viđeno.

Djecu ne možemo zaštiti od svijeta u kojemu živimo pa ni od izloženosti nasilju i agresiji. Kao roditelji možemo izraziti svoje mišljenje o viđenom i reći npr. “u našoj porodici nije dopušteno takvo ponašanje”. Roditelji imaju najveći uticaj na svoju djecu (u predškolskom i ranom školskom periodu) i potrebno je da kroz razgovor što više izražavaju svoje stavove i vrijednosti.

igrice kompZavisnost od igrica, surfovanja i društvenih mreža

Kako djeca sve više koriste računare i Internet u svakodnevnom životu, stručnjaci su sve više svjesni negativnog uticaja koji imaju na ponašanje mladih. Danas se već govori o zavisnosti od računara. Zavisni mogu postati od igranja kompjuterskih igrica, korištenja društvenih mreža, provjeravanju maila, surfovanjau (stalnom traženju novih informacija) i kod adolescenata možemo govoriti o zavisnosti od internet pornografije.

Društveni život u virtualnom svijetu

Kao i svaki drugi poremećaj, zavisnost od računara prepoznajemo kad dijete promijeni ustaljene navike i počne zanemarivati svoje svakodnevne obaveze. Potrebno je obratiti pažnju na djecu koja sve više vremena provode za računarom, sve manje izlaze da se igraju s prijateljima, zanemaruju ličnu higijenu, sve češće su dekoncentrisana i sve rjeđe učestvuju u porodičnim aktivnostima. Primjetno im slabi školski uspjeh.

Pokazalo se da se prvo primijeti socijalno povlačenje i svojevrsna emocionalna otupljenost. Predugo provođenje vremena za kompjuterom dovodi do gubljenja interesa za stvari koje se događaju u stvarnom životu, dok se čitav društveni i emocionalni život i dalje odvija u virtualnom svijetu. Često dugo u noć ostaju budna kako bi igrali igrice što se održava na njihove dnevne aktivnosti. Nakon svih roditeljskih upozorenja i sopstvenog osvještavanja da imaju problem i dalje ne mogu kontrolisati vrijeme koje provode za kompjuterom.

Igranje igrica kompenzacija za manjak druženja

Istraživanja pokazuju da su, slično kao i kod drugih zavissnosti, osobe koje više vremena provode uz kompjutorske igrice introvertirane, anksiozne i imaju nisko samopouzdanje. Što je dijete manje socijalizovano veća je vjerojatnoća da će kompenzovati manjak druženja kroz igranje kompjuterskih igrica, posebno onih koje omogućavaju online interakciju s drugim igračima.

Podsticati djecu na druženje s vršnjacima

Najvažnije je napraviti ispravne prve korake već u predškolskom periodu. Potrebno je da dijete shvati da je računar samo jedan od mogućih oblika zabave i da se koristi u mnoge druge svrhe. Kako bi to postigli potrebno je djetetu omogućiti što više vremena provedenog u druženju s vršnjacima i porodicom. Dijete treba podsticati na bavljenje sportom i različitim umjetničkim aktivnostima. Što dijete doživljava više uspjeha, uzbuđenja i zadovoljstva u stvarnom životu, imaće manju potrebu kompenzovati sve navedeno kroz kompjuterske i video igrice.

Roditelji koji primijete da im djeca provode previše vremena igrajući igrice i smatraju da ih to ometa u svakodnevnom funkcionisanju trebaju ozbiljno razgovarati sa svojim djetetom. Reći što ih zabrinjava u djetetovom ponašanju i zašto. Ako razgovor unutar porodice ne dovede do promjena u ponašanju djeteta roditelji se mogu obratiti za pomoć stručnjacima. Prvi kome se roditelji mogu obratiti su školski psiholozi koji im mogu pomoći svojim savjetima i uputiti ih nekom drugom stručnjaku, ako je potrebno.

Izvor: Klokanica.hr

  • Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *